CETVRTAK, 2024-04-18
Vrelo.ucoz.com - Babusnicki INTERNET portal
[ New messages · Members · Forum rules · Search · RSS ]
  • Page 1 of 1
  • 1
FORUM » POLJOPRIVREDA » POVRTARSTVO » Paradajz iz rasada, nega i djubrenje paradajza
Paradajz iz rasada, nega i djubrenje paradajza
adminDate: SUBOTA, 2012-09-22, 9:11 AM | Message # 1
Generalissimo
Group: Administrators
PORUKA: 1384
Awards: 0
Reputation: 0
Status: Offline
Paradajz iz rasada, nega i djubrenje paradajza



Paradajz je najzastupljenije povrce u bastama i na okucnicama. Obicno se gaji iz rasada. Uspeh zavisi od sadnje zdravih biljaka i nege, narocito zastite od bolesti.
Dobro odnegovan rasad treba da ima kratko i cvrsto stablo, sa sest do osam gusto rasporedjenih listova, da je razgranat, sa puno bocnih zila. Najbolje je saditi rasad odgojen u saksijama ili kockama, jer se tada pri rasadjivanju ne ostecuje koren i biljke nakon sadnje odmah nastavljaju da rastu. Dobar je i pikiran rasad iz leja, ali smo ako je pazljivo izvadjen
Sadi se u dobro nadjubreno i pripremljeno zemljiste. Pre sadnje treba obeleziti redove. Razmak izmedju redova je 80, a biljaka u redu udaljene su 50 cm. Bolje je saditi na nesto vecem medjurednom razmaku, zbog lakse nege i zastite biljaka.
Sa sadnjom paradajza ne treba zuriti, najpovoljnije vreme je prva dekada maja. Moze se saditi i nesto ranije, ali je nocu potrebna zastita biljaka od mraza. Najjednostavniji i najjeftiniji nacin je pojedinacno pokrivanje biljaka vrecama za mineralno djubrivo, predhodno dobro opranim. Pored biljaka potrebno je postaviti kolcice visine oko pola metra, koji se kasnije izvade i postave drugi, 15 cm iznad zemlje.
Pri uobicajenom gajenju kolje se postavlja istovremeno sa sadnjom. Ako visina biljaka dozvoljava mogu se vezati u obliku “osmice”, da tokom rasta ne bi doslo do stezanja stabla. Kasnije postavljanje potpore-kolja nije dobro, jer se ostecuje korenov sistem i biljke se nepravilno razviju. Obicno se vezuje u tri navrata tokom godine, uvek ispod cvetne grancice.
Djubrenje paradajza ne treba da bude preobilno. Ovom povrcu veoma pogoduje djubrenje stajskim ili mineralnim djubrivom poput NPK 15:15:15. daje se oko 60 grama po kvadratnom metru. U djubrenju azotnim djubrivima ne treba preterivati, jer moze doci do bujnog rasta biljaka i opadanja cvetova.
Navodnjavanje treba da bude obavezna mera, naravno, zavisno od vremenskih prilika. Najbolje je navodnjavati brazdama, jer kisenje pogoduje razvoju gljivicnih bolesti, prevashodno plamenjaca. Prvo zalivanje primenjuje se odmah nakon sadnje. Tokom vegetacije obicno bude oko sest navodnjavanja. Orijentaciono, zaliva se svakih desetak dana. Obilnija kisa, zalivanje odlaze za narednih desetak dana.
Pinciranje (odklanjanje bocnih grancica) obavezna je mera. Uobicajena su dva nacina uzgoja paradajza – na jedno ili dva stabla. Ako se gaji na jedno stablo otklanjaju se svi bocni zaperci (grancice). Pri uzgoju na dva stabla, pored glavnog stabla ostavlja se i jedna bocna grana, neposredno ispod prve cvetne grancice.
Plodovi paradajza na jednom stablu ranije sazrevaju i krupniji su. Uzgojem na dva stabla dobija se veci prinos.

Zaperci se skidaju dok su mali, do 5 cm.
Cesto nakon sadnje stetu prave ronci, narocito ako je zemljiste djubreno stajskim djubrivom. Efikasno se unistavaju “furadanom”. U otvore se stavlja nekoliko zrnca ovog preparata.
 
FORUM » POLJOPRIVREDA » POVRTARSTVO » Paradajz iz rasada, nega i djubrenje paradajza
  • Page 1 of 1
  • 1
Search:

vrelo.ucoz.com
Create a free website with uCoz