Naš životni vek se kreće oko 70 do 80 godina, ali za našu decu on bi
mogao da se udvostruči. Šta je sa našim unucima? Oni bi mogli da žive i
po hiljadu godina, tvrdi britanski naučnik. Da li je moguće da
vaše dete doživi 150 godina? A vaša unučad 1.000 godina? Obri De Grej,
britanski stručnjak za biomedicinsku gerontologiju i glavni naučnik na
"Strategies for Engineered Negligible Senescence (SENS) Foundation",
tvrdi da je pozitivan odgovor na postavljena pitanja sasvim moguć. De
Grej veruje da ćemo već za 25 godina pronaći medicinsku tehnologiju
koja će doneti lek za starost. Tvrdi da je prva osoba koja će uz pomoć
moderne medicine doživeti 150 godina već rođena i da će osobe koje će
živeti po 1.000 godina biti rođene za dvadeset godina. Svoj
optimizam temelji na napretku moderne genske terapije, istraživanju
matičnih stanica, stimulaciji imuniteta i nizu drugih medicinskih
tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posećivati lekara zbog redovne
kontrole i održavanja, a lek za bolesti koje su danas deo starenja više
neće biti problem. Šta misle drugi naučnici? Da li preteruje? Mnogi
drugi stručnjaci predviđaju nešto skromnije rezultate moderne nauke,
recimo smatraju da će do 2030. biti preko milion osoba starijih od 100
godina. Samo u Japanu je već 2010. bilo preko 44.000 osoba starijih od
100 godina, pa se ova predviđanja čine vrlo realna. Većina
naučnika ipak smatra da su predviđanja Obri De Grejna krajnje preterana.
Zanimljivo da je 2005. grupa stručnjaka njegov rad označila terminom
"pseudonauka", a u službenom magazinu "Massachusetts Institute of
Technology (MIT)" ponuđena je nagrada od 20.000 dolara molekularnom
biologu koji uspe da dokaže da je De Grejeva teorija pogrešna. De
Grej ipak ne odustaje, već se fokusira na probleme lečenja srčanih
bolesti. One su smatra, posledica nakupljanja "smeća" jer telo više ne
stigne da izbacuje otpad. Trenutno se bavi identifikacijom enzima koji
bi razgradio taj otpad i nada razvoju genetske terapije koja će
produžiti životni vek. S obzirom na to da smatra da je starenje
posledica nakupljanja staničnih i molekularnih oštećenja, polaže nade u
napredak nauke koja bi trebalo da sanira štete nastale u telu i spreči
pojavu znakova starenja.
|