1717. - U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, austrijski feldmašal francuskog porekla, Fransoa Eugen Savojski, Turcima je naneo težak poraz i zauzeo Beograd, izbacivši Turke i iz severne Srbije. Austriji je Požarevačkim mirom zaključenim 1718. pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna.
1743. - Definisana su najstarija pravila boksa u Engleskoj.
1919. - Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije. Vlada je ubrzo donela uredbe o osmočasovnom radnom vremenu i o osiguranju radnika u slučaju bolesti i nesreće.
1921. - Umro je srpski kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; njegova vladavina obeležena je razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe kakva u Srbiji nije postojala ni pre ni posle njega. Tokom vladavine "njegovog veličanstva svetog starca", kako su ga nazivali u Francuskoj, ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod njegovim žezlom Srbija je bila Pijemont slobode, ideal ustavnog uređenja i žarište napretka u tom delu Evrope. Posle zbacivanja s prestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra Karađorđevića (Karađorđev sin), živeo je u inostranstvu i završio je Vojnu akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i 1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti, postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na bojnom polju. Pod imenom Petar Mrkonjić, u bosansko-hercegovačkom ustanku protiv Turaka komandovao je 1875. i 1876. jednim ustaničkim odredom. Posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića, Skupština Srbije ga je 15. juna 1903. izabrala za kralja. U narodu - koji ga je najčešće nazivao čika Pera - je uživao ogromno poštovanje zbog izuzetnog poštenja i krajnje skromnog načina života. U balkanskim ratovima je kao vrhovni komandant predvodio do pobede srpsku vojsku, a s vlasti se povukao 1914, u korist sina Aleksandra, koji je u njegovo ime vladao kao regent. U Prvom svetskom ratu 1915, sa srpskom vojskom prošao je golgotu tokom povlačenja preko Albanije. Preveo je na srpski spis "O slobodi" engleskog filozofa Džona Stjuarta Mila.
1958. - Rođena je Madona, popularna pevačica i skandal-majstor dvadesetog veka. Iza sebe je ostavila veliki broj muzičkih hitova kao što su: "Material Girl", "Like a Virgin" itd, a oprobala se i u svetu filma kao glumica: "Dick Tracy", "Desperately Seeking Susan", "Shanghai Surprise", "A League of Their Own"...
1960. - Britanija je zagarantovala nezavisnost svojoj koloniji Kipru.
1944. - Na ostrvu Vis u Drugom svetskom ratu nastavljeni su pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i izbegličke jugoslovenske vlade, koja se obavezala da Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne Draže Mihajlovića i četnika. Pristala je i da u sastav NOVJ bude uključena ratna mornarica bivše Jugoslavije koja se nalazila na Malti pod upravom savezničke flote.
1977. - Umro je "kralj rokenrola" - Elvis Pristli. Pristli je rođen 1935. godine u gradiću Tupelo u Misisipiju. Njegova karijera otpočela je kada mu je bilo 19 godina. Prvi album, "Heartbreak Hotel", načinio je 1956. godine pravu senzaciju od njega i vrlo brzo je postao miljenik publike. Po povratku iz vojske, posvetio se filmskoj karijeri. Šezdesetih godina snimio je 20-tak muzičkih filmova, od kojih su najznačajniji: "G.I. Blues" (1960), "Blue Hawaii" (1961), "Girls! Girls! Girls!" (1962), "Viva Las Vegas" (1964), i "Frankie and Johnny" (1966). Krajem 60-tih godina i početkom sedamdesetih, njegova slavna karijera krenula je nizbrdo. Razveo se, postao ovisan o lekovima i prilično se ugojio, retko je nastupao i poslednje dve godine života proveo je usamljen, iako ne zaboravljen od strane svojih fanova.
1984. - Umro je srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena medijska ličnost srpske kulture i vrstan dečji pisac. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec" i "Poletarac" i bio urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti posebno je upamćen po radio-emisiji Studija B, "Beograde, dobro jutro", kojom je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, ljupkog humora i duhovitih komentara obeleženih autentičnom mudrošću, pri čemu je prekinuo s lažnom didaktikom i decu je uvek tretirao kao ozbiljnu i zrelu publiku. Kratkim duhovitim replikama Radović je s puno pažnje, takta i ljubavi otkrivao vrline i slabosti sugrađana. Dela: zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reči", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Ponedeljak", "Utorak", "Sreda, "Četvrtak", dramska dela "Kapetan Džon Piplfoks", "Tužibaba", "Če" (s Matijom Bećkovićem), aforizmi "Beograde, dobro jutro", TV serija "Na slovo, na slovo"
