Dogodilo se na današnji dan - 7. oktobar

1571. - U blizini Lepanta (severna obala Korintskog zaliva) odigrala se velika pomorska bitka u kojoj su udružene flote Svete lige pod komandom Don Huana od Austrije potukle tursku flotu.

1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen je Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala pre izbijanja ustanka 1804. To je uključivalo sve ranije namete, ali i pojačanu represiju, što je 1815. izazvalo Drugi srpski ustanak, posle kojeg je Otomansko carstvo ubrzano gubilo pozicije u Srbiji.

1849. - Umro je Edgar Alan Po, pesnik, pripovedač i teoretičar književnosti, jedan od najistaknutijih predstavnika romantizma u istoriji američke književnosti. Njegova poezija zna samo za osećanje duboke sete i tuge i odlikuje se zvučnošću i muzikalnošću čudesno onomatopejskih stihova. Za nju bi se, osim toga, moglo reći da predstavlja teoriju na delu, budući da se gotovo u celini temelji na Poovim strogim poetskim načelima, pre svega na načelu kratkoće, sugestivnosti i simbolizacije, kao i na uverenju da se savršenstvo rime može ostvariti jedino povezivanjem jednoličnosti i neočekivanosti; Po, dakle, kao i lord Bekon, veruje da nema savršene lepote bez izvesne neobičnosti u njenim srazmerama. Šarl Bodler - prvi prevodilac ovog ukletog pesnika, pesnika ponora, kako ga naziva Isidora Sekulić - za Poovu poeziju, ne bez divljenja, kaže da je duboka, žalobna, veoma brižljivo pisana, providna, ali i pravilna poput kristalnog dragulja. Po je i jedan od tvoraca tzv. kratke priče, ali i poetike pripovetke tajanstva i strave - ovaploćene u svojevrsnoj sintezi fantastične tematike sa racionalnošću i uverljivošću u oblasti motivacije i pripovedačkog pristupa temi (tu osobenost Poovog pripovedačkog postupka Fjodor Dostojevski nazvaće fantastičnim realizmom) - koja će do današnjih dana uticati kako na evropsku, tako i na latinoameričku književnost. Po se smatra i tvorcem detektivske priče, čak i pretečom Žila Verna i Velsa. Snažno je uticao na francuske simboliste, kao i na engleske pesnike Rosetija, Svinberna i R. L. Stivensona. Dela: pesme "Gavran", "Anabel Li", "Eldorado", "Grad u moru", "U snu san", "Julaluma"", pripovetke "Bunar i klatno", "Pad kuće Ušera", "U dubinama Malstrema", "Mačka Crvene smrti", "Crna mačka", "Vilijem Vilson", poetički spisi "Filozofija kompozicije", "Pesničko načelo", "Marginalije".

1860. - Otomansko carstvo je beratom priznalo Mihaila Obrenovića za kneza Srbije.

1914. - Rođen je srpski pisac Mihailo Lalić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je dao snažne slike Crne Gore pred Drugi svetski rat i u Narodnooslobodilačkoj borbi. U Drugom svetskom ratu interniran je u Grčku, ali je prebegao grčkim partizanima i bio politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Dela su mu izrazito poetska, slikovita, s dubokim poniranjem u psihologiju i mentalitet ljudi. Dela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Poslednje brdo".

1931. - U SAD-u je urađena prva infracrvena fotografija.

1949. - Istočna Nemačka dobila je naziv Demokratska republika Nemačka, za prvog predsednika je proglašen Vilhelm Pik, a za predsednika vlade Oto Grotevol.

1953. - Umrla je srpska književnica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu. Dela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod speva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski (naročito Petra II Perovića Njegoša), nemački, francuski i italijanski.

2000. - Vojislav Koštunica proglašen je za predsednika Savezne Republike Jugoslavije posle pobede na predsedničkim izborima 24. septembra.